SPOMENIK BANU
Spomenik banu Josipu Jelačiću označuje začetek kulture postavljanja javnih kipov v Zagrebu in začetek velike urbanizacije Donjega grada. Prav skrb za javni prostor, kjer kip postane središčni del urbane opreme parkov in trgov, bo določila značaj zagrebškega urbanizma druge polovice 19. stoletja. Jelačičev konjeniški portret, postavljen na glavnem zagrebškem trgu leta 1866, je delo takrat najuglednejšega dunajskega kiparja Antona Dominika Fernkorna.
Ko so se po Jelačičevi smrti odločili, da bodo banu postavili spomenik, ni bilo veliko dvoma pri izbiri avtorja – za avtorja so izbrali Fernkorna. Odbor za postavitev spomenika je postavil le dva pogoja: ban naj bo prikazan kot konjenik v obleki, ki jo je nosil ob banovskem ustoličenju 5. junija 1848. Slovesnost odkritja spomenika banu Jelačiću je ujel fotograf Franjo Pomer, kar velja za prvo reportažno fotografijo v hrvaški zgodovini. Slovesnost odkritja spomenika so ponovili leta 1990 na banov rojstni dan, ko so kip, ki je bil odstranjen med letoma 1947 in 1990, vrnili na svoj trg.
SPOMENIK BANU
Spomenik banu Josipu Jelačiću
Spomenik banu Josipu Jelačiću obilježava početak kulture podizanja javnih skulptura u Zagrebu i početak velike urbanizacije Donjeg grada. Upravo će briga za javni prostor kome skulptura postaje središnji dio urbane opreme parkova i trgova, odrediti karakter zagrebačkog urbanizma druge polovice 19. st. Jelačićev konjanički portret, podignut na glavnom zagrebačkom trgu 1866., djelo je tada najuglednijeg bečkog kipara Antona Dominika Fernkorna.
Kada je nakon Jelačićeve smrti odlučeno da se banu podigne spomenik, nije trebalo mnogo da odluka o odabiru autora padne na Fernkorna. Odbor za podignuće spomenika imao je samo dva uvjeta. Tražio je da se ban prikaže u formi konjaničke statue te da bude odjeven u odijelo koje je nosio prilikom svoje banske instalacije 5. lipnja 1848. godine. Svečanost otkrivanja spomenika banu Jelačiću zabilježena je na fotografiji Franje Pommera, koja se smatra prvom reportažnom fotografijom u hrvatskoj povijesti. Svečanost otkrivanja spomenika ponovila se još jednom 1990.godine na banov rođendan kada je kip, nakon što je od 1947. do 1990. bio uklonjen, ponovo vraćen na svoj trg.
THE MONUMENT OF BAN
The monument of Ban Josip Jelačić
The monument of Ban Josip Jelačić represents not only the beginning of the culture of erecting public sculptures in Zagreb, but also the beginning of the great urbanisation of Donji grad (the Lower Town). What defined the character of urbanism in Zagreb in the second half of the 19th century was actually concern for public pace, in which sculpture became an indispensable part of urban parks and squares. The equestrian portrait of Jelačić erected in the main Zagreb square in 1886 is the work of Anton Dominik Fernkorn, the most distinguished Viennese sculptor of that time.
After Jelačić’s death, it was decided that the monument in his honour was to be built, and it did not take long to choose Fernkorn as the author. The Committee for the Erection of a Monument had only two requirements. It stipulated that Ban had to be portrayed in the form of the equestrian statue and to be depicted wearing a suit that he had worn during his inauguration ceremony on June 5, 1848. The ceremony of unveiling the monument of Ban Jelačić was captured on a photograph taken by Franjo Pommer, which is considered the first example of documentary photography in Croatian history. The same ceremony was repeated in 1990 on Jelačić’s birthday, when the monument was returned to its sqare, after being removed in 1947.