PRATITE NAS:
Top
 

O Zaprešiću

Grad po mjeri čovjeka

Dobrodošli u grad obrazovanja, sporta, prirodnih ljepota i kulturne baštine

Mladi grad po mjeri čovjeka, kako ga najčešće opisuju, smjestio se tik uz hrvatsku metropolu, okružen prirodnim ljepotama. Sa svojim razvojem poduzetništva, obrazovanja i turizma, Zaprešić je nositelj današnjih trendova i u svakoj sferi svog djelovanja nastoji na temeljima bogate povijesti stvarati novo i moderno.

Relativno mladi grad po mjeri čovjeka, ali grad bogate povijesti koja datira iz doba neolitika, grad Zaprešić smjestio se 17 kilometara od Zagreba, na sjeverozapadnom kraju Zagrebačke županije. Položen je uz rijeku Savu i podno zapadne strane gorja Medvednice.  Iako je gradom proglašen tek 1995. godine, područje grada Zaprešića i njegove okolice odaje bogatu povijest toga kraja. Od arheoloških ostataka iz razdoblja neolitika i željeznog doba, preko antičkih ostataka pa sve do dandanas očuvanih kurija i vlastelinstava. Kamene sjekire iz doba neolitika i antički ostaci potječu iz Brdovca, dok su tragovi željeznog doba otkriveni na Sv. Križu.

Kraj bogat dvorcima

Krajem 11. stoljeća pouzdanik kralja Ladislava I. Arpadovića, Ača, na zapadnim rubovima Medvednice dobiva posjed iz kojeg se razvilo vlastelinstvo: Upravo na tom području stoljeće kasnije smjestio se i današnji grad Zaprešić. Nakon Seljačke bune 1573. godine, krajem 16. stoljeća posjedi se rasipaju na više malih vlastelinstava. Tijekom 17. i 18. stoljeća u jednostavnim kurijama na posjedima živi tridesetak plemićkih obitelji. Sve do 1945. godine Zaprešić je spadao pod župu Brdovec te je osim duhovnog, taj kraj postao i središte mnogih dvoraca. I danas taj kraj krase dvorci Januševec i Laduč, a u samom Zaprešiću nalaze se velebni dvorci Lužnica i Novi dvori.

TZ-Zapresic-O-Zapresicu-1
TZ-Zapresic-O-Zapresicu-2

Nakon što se, tada još uvijek barun, Josip Jelačić pridružio hrvatskoj preporodnoj politici te 1848. godine bio proglašen banom, posvetio se sjedinjenju hrvatskih zemalja. Preduhitrivši Ugarski sabor, svojim je javnim Banskim pismom svakoj općini ukinuo feudalizam, na opće oduševljenje svih seljaka. U doba njegove vladavine proveden je i prvi moderniji popis stanovništva. Prema njemu je područje Zaprešića i Brdovca brojalo oko 14 tisuća stanovnika. Činili su ga uglavnom seljaci, trgovci i obrtnici te pripadnici intelektualnih struktura, svećenici i učitelji te činovnici.

Od poljoprivrede do modernih tvornica

Iako se sve do početka 20. stoljeća više od 90% stanovništva i dalje bavilo poljoprivredom, radnici u klasičnom smislu spominju se tek krajem 19. stoljeća kada je na vlastelinstvu Januševec sagrađena moderna tvornica žeste i pjenice. Sami građani sve su se više okretali zakonski reguliranim gospodarskim i trgovačkim poslovima. Neki od imućnijih seljaka ravnopravno su s plemstvom sa zaprešićkog područja 1864. godine u Zagrebu izložili svoje kulture na preteči Zagrebačkog velesajma, tada prvoj međunarodnoj Gospodarskoj izložbi.

Središte protumađarskog pokreta

Za daljnji razvoj zaprešićkog kraja bila je važna gradnja željeznice, za vrijeme nenarodnog bana Khuena-Hérdervàryja, koja je otvorena 4. rujna 1886. godine. Iako uz teške socijalne i političke probleme za vladavine Khuena- Hérdervàryja, na gospodarskom planu i dalje se provodila modernizacija te su osnovane nove tvornice i izgrađene nove prometnice. Početkom 20. stoljeća Zaprešić je bio središtem protumađarskog narodnog pokreta, a u novoj jugoslavenskoj zajednici bio je jedan od tri kotara zaprešićkog kraja. Agrarna reforma u razdoblju 1919. – 1934. godine bila je pogubna za taj kraj te je cilj bio raskomadati plemićka imanja kao centre gospodarske moći koji su tako bili na rubu propasti.

Pod vodstvom Stjepana Radića, prvaka Hrvatske seljačke stranke, revitalizirano je to područje te je zaprešićki kraj dobio poticaj u razvoju poljoprivrede i stočarstva. Provodili su se popravci na cestama i reguliralo se vodotoke, a zahvaljujući dvama liječnicima u Brdovcu i Prigorju poboljšan je i zdravstveni standard. U lipnju 1941. u sklopu organiziranih velikih župa, podijeljenih s vojnog aspekta, zaprešićki kraj potpao je pod njemačko područje gdje je, zbog velike važnosti pruge, ustaška vlast imala snažna uporišta.

Zaprešić kao dio Zagrebačke oblasti

Nakon nekoliko diverzija dolazi do poleta antifašističkog pokreta, a općina Zaprešić dala je i dva narodna heroja, Josipa Pršu i Peru Cara. U razdoblju nakon 2. svjetskog rata industrijski razvoj grada očituje se izgradnjom više tvornica što su pratile izgradnja infrastrukture i izgradnja novih stambenih zona. U novoj državi Zaprešić je pripao Zagrebačkoj oblasti, a 1952. godine prema novom teritorijalnom ustroju pripada pod Zagrebački kotar. Tri godine kasnije utemeljena je općina Zaprešić, koja je još tada brojala 26 tisuća stanovnika. U razdoblju 1974. – 1990. godine Zaprešić je pripadao Gradskoj zajednici općina Zagreb, kada postaje dio jedinstvenog Grada Zagreba. Konačno, 1995. godine Zaprešić postaje gradom, a dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada, na dan rođenja bana Josipa Jelačića.

Grad Zaprešić

Županija
Zagrebačka županija
Država
Republika Hrvatska
Službeni jezik
Hrvatski
Službena valuta
Hrvatska kuna
Površina grada
53 km2
Broj stanovnika
27 000

Zaprešić danas

S položajem na sjecištu važnih prometnih pravaca koji ovaj kraj spajaju sa Slovenijom te zapadnom i srednjom Europom te zahvaljujući prolasku trase prve željezničke pruge u Hrvatskoj upravo kroz Zaprešić, grad se brzo razvijao te je ubrzo postao poznat kao sjeverozapadna vrata Zagrebačke županije.

Pozitivan prirodni priraštaj i najobrazovanije stanovništvo

Zaprešićki kraj osim grada Zaprešića sa svojih 250 km2, obuhvaća još 7 općina. To su: Bistra, Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Pušća, Jakovlje i Luka. U gradu Zaprešiću živi više od 30 tisuća stanovnika, a ističe se pozitivnim prirodnim priraštajem te najobrazovanijim stanovništvom u Zagrebačkoj županiji. Ban Josip Jelačić, kao povijesni velikan koji je ukinuo kmetstvo, obilježio je ovaj mali grad na više načina. Njemu u čast danas u Zaprešiću njegovo ime nose glavna ulica, Srednja škola bana Josipa Jelačića, brojne zaprešićke udruge i gradske manifestacije. A možda najvažniji od svega tu su Novi dvori Jelačićevi. Grad Zaprešić svoj rođendan memorijalno slavi na godišnjicu rođenja svog najpoznatijeg stanovnika. U svibnju i listopadu, povodom obljetnica njegove smrti i rođenja, održavaju se Dani Jelačića njemu u čast.

Stvaranje novog i modernog na temeljima bogate povijesti

Sa svojim razvojem poduzetništva, obrazovanja i turizma, Zaprešić je nositelj današnjih trendova i u svakoj sferi svog djelovanja nastoji na temeljima bogate povijesti stvarati novo i moderno. Pored povijesnih dvoraca u gradu, Lužnice i Novih dvora, u njegovoj okolici  možemo pronaći dvorce spomenike kulture Januševec, Laduč, Jakovlje te barokni dvorac obitelji Oršić. No, osim povijesno-kulturnog značaja, Zaprešić je idealno mjesto i za sve ljubitelje prirodnih ljepota, ribolova, konjičkog, nogometnog sporta, kao i kuglanja, golfa  i paraglidinga.

Žilu kucavicu grada Zaprešića danas čini Trg Ivana Pavla II., koji je zajedno sa šetalištem kardinala Franje Kuharića mjesto svakodnevnog okupljanja i druženja njegovih stanovnika i sve većeg broja posjetitelja. S monumentalnim pastoralnim centrom crkve sv. Ivana Krstitelja kao pozadinom, u vrijeme velikih slavlja i svečanosti, on postaje velikom pozornicom na otvorenom, a svi prisutni sudionicima jedne posebne Zaprešićke priče.

Ime

Zaprešićki kraj prvi se put pouzdano spominje u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića kojim potvrđuje posjede kneza Vratislava, tadašnjeg zagrebačkog župana, a u kojoj se spominju imena više posjeda u blizini današnjeg Zaprešića, pa čak i crkva sv. Nikole u  Poljanici. Ime Zaprešić neizravno se spominje tijekom 14. stoljeća u raznim crkvenim zapisima, dok se u 15. stoljeću u tri navrata spominje  u popisima crkvene desetine te se varijante njegova imena nalaze i u zapisima tijekom 16. i 18. stoljeća, dok za službenu godinu pisanog spomena imena grada uzimamo 1494. godinu.